RAZOTKRIVENA ČUDESNA DREVNA ILIRSKA (KAMENA) CESTA, MOGUĆE STARA I OKO 4000 GODINA, KOD GRUDA U ZAPADNOJ HERCEGOVINI

 Još jedna NEVJEROJATNA ILIRSKA PRAPOVIJESNA kamena CESTA - kod Gruda, stara oko 4000 godina;

 - razotkrivena uz pomoć ''hercegovačkog LiDAR-a''. 

Štovani pratitelji, evo samo kroz ovu jednu reprezentativnu google earth ajmo tako reći ''specijalniju'' sliku ili prikaz, pokazujem vam jednu čudesnu novije razotkrivenu i nedvojbeno ilirsku, odnosno prapovijesnu, kamenu cestu, koja se nalazi na području Gruda u zapadnoj Hercegovini. O samoj i točnijoj lokaciji neka ostane to još malo misterija, jer čitava ova tematika (drevnih ilirskih puteva i cesta, kao i prateće ilirske kamene i megalitske infrastrukture) vezana za ovo područje zapadne Hercegovine - područje Gruda, zahtjeva svakako jedan budući jako detaljniji pristup, odnosno napisani blog članak ili kakav sličan detaljni opis, gdje se planiraju iznijeti svi takvi detalji, kao što je npr. točniji geografski položaj, sve mjerne karakteristike, kvalitativne geotehničke i geomorfološke karakteristike, itd. 

Ono što je u ovom kontekstu, ovog čudesnog novijeg otkrića, ovdje jako bitno spomenuti te naglasiti jest činjenica da sam u periodu posljednjih nekoliko godina, putem kombiniranog načina, paralelnog obrađivanja jako detaljnih te specijalnijih visokorezolucijskih orto-foto, zračnih te satelitskih snimaka (koje su u ovim našim slučajevima čak zamjetljivo bolji i korisniji alat u razotkrivanju ovakvih zaboravljenih kamenih oblika drevne graditeljske baštine nego li je čuveni i opće poznati LiDAR), te višestrukih ili detaljnih izravnih in-situ obilazaka svih ovih prethodno prepoznatih strukturalnih drevnih kamenih, odnosno najčešće monumentalnih megalitskih, struktura, konstrukcija ili pak kamene arhitekture, pronašao te direktno na terenu i razotkrio brojne neočekivane drevne predrimske ceste i puteve, koji su uglavnom direktno navezani na obližnje veće ili manje ilirske prapovijesne komplekse s gradinama, gomilama, ili pak terasiranim vangradinskim naseljima, kao i jako bitnim prapovijesnim vrtačama, dragama i udolinama gdje su lokalni Iliri posjedovali svoje bitne površine za ispašu svog blaga, kao i djelomično za poljoprivredu, ali i za stambene jedinice.

I kroz sva ta nebrojena obilaska, fotografiranja i detaljna vizualna zamjećivanja svega i svačega, razotkrio sam jednu nevjerojatnu činjenicu da širi prostor Gruda, kao i susjedni istočniji prostori, poglavito područja uokolo rijeke Neretve (što sam već ranije detaljno prije godinu dana opisao u svom izrazito detaljnom i opsežnom članku pod naslovom ''Hercegovački LiDAR''), jednostavno izrazito obiluje ostacima nedvojbenih prapovijesnih odnosno ilirskih putnih kao i cestovnih kamenih infrastruktura, odnosno u prijevodu drevnih kamenih puteva te cesta. Naime, ustvrdio sam da je gotovo isključivo riječ o drevnim putnim pravcima, odnosno kamenim infrastrukturama koje su neporecivo te isključivo kroz svoj osnovni arhitekturno-rasterski te geomorfološko-geografski kontekst navezane na brojne arhitekturne sustave te komplekse brončanodobnih, te rjeđe željeznodobnih, gomila, gradina kao i specifičnih ''vangradinskih'' ilirskih kompleksa. Ovdje je dakle riječ o prometnim komunikacijama koje su očito te nedvojbeno povezivale, i jednostavno samo uključivanjem proste logike razumljivo, morale biti prisutne kao takve, kako bi uvezivale te povezivale, prethodno spomenute izrazito brojne komplekse gomila, odnosno nekropola, a pogotovo svih onih naseobinsko-kultnih kamenih kompleksa kao što su vangradinski te gradinski ostaci ili kompleksi raznoraznih kamenih ili kameno-drvenih građevina. 

Dakle, riječ je o primjeru jedne od zaista brojnih ovakvih razotkrivenih te na terenu fotografiranih, kamenih prapovijesnih ilirskih cesta, kao i puteva, koje možemo, pored toga što jasno vidljivo te neporecivo povezuju neposredne komplekse ilirskih gomila, gradina te vangradinskih kompleksa, u vizualno morfološkom smislu prepoznati kao drevne puteve ili ceste otprilike prosječne širine do ili oko dva metra, ponegdje malo uže, a ponegdje na pogodnijim zaravnjenijim dionicama terena s manjim izdancima krškog stijenja te vegetacije, i sa širim poprečnim presjekom. Nadalje, postoje zaista kao takvi i izuzetno vrijedni, pa i ponegdje i vrlo atraktivni, da ne kažem senzacionalni, ovakvi očuvani dijelovi ovih drevnih prapovijesnih ilirskih cesta, koji još uvijek imaju vidljivo drevno kameno popločanje, i to na način koji je vrlo sličan prošlogodišnjem opisanom te prezentiranom otkriću drevne prapovijesne ceste kod Međugorja. Na pojedinim drugačijim dionicama nešto nagnutijeg ili brdovitijeg terena kao što je to slučaj na ovdje prikazanoj ekskluzivnoj fotografiji satelitskog prikaza, ovakve drevne ilirske ceste koje povezuju gradine, gomile, ilirske vrtače te vangradinska naselja, nisu toliko popločavane te obrubljivane kamenim rubnjacima, već su bile često usječene u takve stjenovite padinske dijelove terena sa bočnim uzdignutijim poput izduženih kamenih gomila napravljenim suhozidnim potezima ili strukturama sličnima pravim megalitskim širokim, pa i gradinskim, bedemima. I to je slučaj upravo u dijelovima ove drevne prapovijesne ceste koju gledate na ovoj fotografiji dolje, gdje je uostalom i ujednačena poprečna širina tog usječenog dijela na oko dva metra, što u potpunosti odgovara i velikoj većini ovakvih svih razotkrivenih drevnih ilirskih puteva te kamenih cesta, uključujući i one koje su popločane kamenim komadima. 

Što se tiče same, i pretpostavljene starosti temeljem brojnih dosadašnjih direktnih terenskih uvida, spoznaja te otkrića, ove kamene drevne ceste, kao i sličnih brojnih, na ovom području, mogu s velikom utemeljenošću reći kako se po svemu sudeći radi o jednom majstorskom dijelu prapovijesnih ilirskih stanovnika iz perioda već dobro poznate i opisivane Posuške kulture, a što bi u prijevodu glasilo da se radi o vremenu podudarnom otprilike periodu čuvenih egipatskih piramida, odnosno periodu prijelaza iz kasnog bakrenog u rano brončano doba. Odnosno riječ je o starosti koja seže više od 4000 godina u prošlost. Ujedno riječ je o jednakom periodu kada su bile izgrađene serije mnogobrojnih neposrednih ukopnih te obrednih gomila, kao i gradinskih te vangradinskih kompleksa. Za one koji se možda još uvijek pitaju ili razmišljaju o tome što se sve i kakvo drevno blago može razotkriti na ovim našim područjima Hercegovine te susjedne Dalmacije upotrebljavajući alate google satelitskih prikaza te zračnih ili orto-foto snimaka, uključujući poglavito i ovakve prapovijesne kamene ceste i puteve, neka svakako pogledaju i detaljnije pročitaju moj prošlogodišnji veliki promotivni članak na ovu temu : 

link-hercegovački-lidar

Pa evo, još jedan vrijedan graditeljski drevni biser naše, a ne tamo neke tuđe, kamene baštine, predočava se ovdje kao jedan izuzetan svjedok pradavnog vremena ali i svjedok postojanja jedne prave, danas uvelike ignorirane i svjesno pod tepih turnute, prapovijesne civilizacije, civilizacije Ilira.